0

Studiranje u SAD-u: Sve što trebaju znati oni koji nastavak plivačke i akademske karijere planiraju ‘preko bare’ (3.dio)

Udruga za promicanje plivanja, osnovana je u siječnju 2021. godine, sa svrhom promicanja i popularizacije plivanja, poticanja djece i mladih, ali i građana svih dobnih skupina, na aktivno bavljenje sportom. Udruga je svoju aktivnost počela tokom lockdown-a kako bi se izborili za pravo da se i u doba korone svim plivačima omogući nastavak treninga i povratak na  epidemiološki najsigurnije mjesto- u bazene a danas svoj rad nastavljaju putem website-a plivanje.net

U seriji članaka o studiranju u SAD-u,  želimo na jednom mjestu objediniti informacije za plivačice i plivače koji nakon završetka srednje škole razmišljaju i planiraju svoju akademsko-plivačku karijeru nastaviti “preko bare“.

prvom smo se članku dotakli teme divizija, te naglasili važnost istraživanja prije samog odabira fakulteta. U drugom smo  se tekstu  više koncentrirali na potrebne procedure prije upisa na fakultet, dok u 3. dijelu donosimo neke korisne informacije koje će vam pomoći da dobijete širu sliku i da se na vrijeme pripremite za cijeli proces upisa na neko od američkih sveučilišta.

Jezik

Većina američkih sveučilišta zahtijeva od stranih pristupnika da polažu ispit iz engleskog jezika. Možete birati želite li polagati (TOEFL) – Test engleskog kao stranog jezika ili (IELTS) Međunarodni sustav testiranja engleskog jezika. Minimalni rezultat na TOEFL-u koji većina američkih koledža zahtijeva je 78, dok je percentil 40. Međutim, konkurentnija sveučilišta zahtijevat će više bodova. Na primjer, UCLA zahtijeva TOEFL rezultat najmanje 83 (48. percentil) samo za razmatranje, ali prosječni internacionalni brucoš koji se upisao na to sveučilište zapravo je imao rezultat 113, što je točno na 97. percentilu. Inženjerski program sveučilišta Cornell preporučuje najmanje 100 TOEFL bodova ili 7 na IELTS-u, što studenta svrstava između 75.-80. percentila.

Ako jako dobro govorite engleski, nije loše polagati jedan od ovih testova u nižim razredima srednje škole, kako biste si olakšali proceduru i odradili jednu stvar više. Ako i dalje učite jezik, odgodite polaganje ispita neposredno prije početka 4. razreda srednje škole.

TOEFL (Test of English as a Foreign Language) međunarodno je priznati, standardizirani ispit poznavanja engleskog jezika za govornike kojima engleski nije materinji jezik. TOEFL testira vaše znanje i razumijevanje kroz vještine čitanja, pisanja, slušanja i govora. Važno je napomenuti kako se TOEFL ne može pasti, već samo možete skupiti određeni broj bodova, točnije 30 bodova za svaku vještinu. Što više bodova imate na kraju testa, to se smatrate boljim govornikom. Primjerice, cjelokupni ispit nosi 120 bodova, a većina sveučilišta traži minimum od 80 bodova. Test se u Hrvatskoj polaže na internetu (Internet-Based Test), a rezultate procjenjuje skupina od tri do šest stručnjaka, te se time TOEFL smatra i objektivnim testom poznavanja jezika. Rezultati ispita su međunarodno priznati i vrijede dvije godine. TOEFL test procjenjuje vaše trenutno znanje engleskog jezika, te se stoga preporuča polaganje ispita tek kad ste sigurni u svoje znanje i kad ste uvježbali načine rješavanja testa

Ako niste sigurni treba li vam pomoć u pripremi za polaganje ispita, pogledajte kako izgleda ispit pa razmislite možete li uspješno položiti ispit bez ponavljanja.

READING – Razumijevanje pročitanog teksta

Vještina čitanja i razumijevanja se sastoji od tri do pet tekstova duljine 700 riječi koji su popraćeni s 12 do 14 pitanja. Testovi su vezani uz povijest, zemljopis, psihologiju, fiziku; tj. sve sfere društvenih i prirodnih znanosti, jer TOEFL ne zanima vaše poznavanje svakodnevnog govora, već jeste li, na primjer, u mogućnosti pratiti predavanja na fakultetu i voditi bilješke iz istih. Za svaki tekst dobijete 20 minuta, što znači da se ispit piše 60 do 100 minuta, ovisno o broju tekstova. Kako se piše za računalom, sat vam odbrojava minute i nema produljenja roka za pisanje.

LISTENING – Razumijevanje odslušanog teksta

Vještina slušanja se provjerava kroz četiri do šest zvučnih zapisa, koji su uglavnom dijelovi predavanja sveučilišnih profesora, te su također vezani uz društvene i prirodne znanosti. Nakon slušanja slijedi 6 pitanja po zapisu.

Nakon predavanja slijedi dio u kojem ćete preslušati tri do pet razgovora (najčešće sveučilišnih djelatnika, studenata, administratora…) te ćete odgovoriti na 5 pitanja po razgovoru.

Cjelokupno slušanje traje 60 do 90 minuta i zahtijeva visoku razinu koncentracije.

SPEAKING – Vještina usmenog ispitivanja

Nakon slušanja slijedi pauza od 10 minuta tijekom koje se možete pripremiti za najzanimljiviji dio ispita u kojem odgovarate na pitanja koja su vezana uz vaša mišljenja, iskustva ili opće znanje. Cijeli dio traje 20 minuta, a vi za svako pitanje imate samo jednu minutu (15 sekundi da pripremite odgovor i 45 sekundi za odgovaranje). Pritom valja pripaziti na gramatiku, vokabular, strukturu rečenice, smislenost i kvalitetu odgovora.

WRITING – Vještina pisanja

Vještina pismenog izražavanja se provjerava kroz dva eseja koji se pišu jedan za drugim.

Prvi esej je vezan uz pročitani tekst i odslušani zvučni zapis koji imaju istu tematiku iz dva različita kuta gledanja, a u vašem eseju koji pišete 20 minuta trebate objektivno izložiti ta dva gledišta. U drugom eseju, koji pišete 30 minuta, trebate iznijeti svoj pogled na danu problematiku.

Cjelokupni TOEFL ispit piše se četiri sata, sa samo jednom pauzom od 10 minuta, te se može polagati u Zagrebu. Ispit zahtijeva dobru pripremljenost, poznavanje rješavanja zadataka, odlično znanje engleskog jezika i visoku koncentriranost.

IELST (International English Language Testing System) osmišljen je kako bi pomogao osobama koji engleski nije materinji jezik, a žele studirati ili raditi u zemljama engleskog govornog područja. To uključuje zemlje poput Velike Britanije, Australije, Kanade, Novog Zelanda i SAD-a. Globalno ga priznaje više od 11.000 poslodavaca, sveučilišta, škola i useljeničkih tijela, uključujući 3.400 institucija u SAD -u.

Tijekom testa procjenjuje se sposobnost slušanja, čitanja, pisanja i govora engleskog jezika. IELTS se ocjenjuje na ljestvici od 1-9, gdje 9 označava eksperta. Neka sveučilišta navode koji je minimalan rezultat na testu, ili navode kako je u njihovoj ustanovi IELTS priznat ali da ih se kontaktira za broj bodova. Više informacija o IELST testiranju možete saznati na sljedećoj poveznici: https://www.britishcouncil.hr/ispit/ielts/datumi-cjenik-lokacije

IELTS vs. TOEFL

Osim različitih stilova engleskog jezika na kojima se temelji svaki ispit, TOEFL je koncipiran kao pitanja s višestrukim odabirom odgovora, dok IELTS zahtijeva da se odgovara na niz različitih vrsta pitanja; poput kratkih odgovora, popunjavanja praznina i kratkih esejnih zadataka.

IELTS testiranje znatno kraće traje od TOEFL ispita; IELTS prosječno traje oko  2 sata i 40 minuta u odnosu na četiri sata koja će biti potrebna da se pristupi TOEFL-u.

IELTS i TOEFL favoriziraju različite načine razmišljanja i rješavanja problema. Budući da je TOEFL prvenstveno nudi pitanja s višestrukim odabirom odgovora, studenti će morati biti sposobni analitički razmišljati kako bi odvagnuli razlike između svojih mogućnosti. IELTS zahtijeva više korištenja memorije i oslanja se na šire vještine razumijevanja jer se studenti suočavaju s različitim stilovima pitanja.

Koje standardizirane testove trebam polagati?

Odgovor na to u potpunosti ovisi o tome koji bi ste fakultet htjeli upisati, te ovo dobro i na vrijeme proučite. Na primjer, MIT nudi dvije standardizirane mogućnosti testiranja za međunarodne studente koji nisu izvorni govornici engleskog jezika. Prvo je položiti SAT ili ACT, kao i dva SAT predmetna testa, jedan iz matematike i jedan iz znanosti. Druga opcija je polaganje TOEFL-a umjesto SAT/ACT-a, ali i dalje je potrebno polaganje predmetnih ispita. Dok neki fakulteti prihvaćaju IELTS uz TOEFL, drugi poput MIT-a to ne čine. Važno je provjeriti točna pravila za svaki fakultet koji želite prijaviti, jer ne postoji standardizirani skup pravila kad je u pitanju upis međunarodnih studenata.

SAT (Scholastic Aptitude Test). SAT ispit je najrašireniji standardizirani ispit koji se koristi kao prijemni ispit za upis na sveučilišta u Americi, ali i na bolja sveučilišta diljem svijeta. Svaki učenik i student, bio Amerikanac ili stranac, koji želi studirati u SAD-u ili na boljim sveučilištima u svijetu mora položiti SAT ispit. Kako bi položili SAT ispit, potrebno Vam je prije svega dobro poznavanje engleskog jezika. Za postizanje visokih ocjena na SAT ispitu, potrebna Vam je temeljita i kvalitetna priprema.

Više o tome možete saznati na sljedećoj poveznici: http://cas.hr/intenzivni-tecaj/sat-test-najcesca-pitanja-i-odgovori/

ACT (American College Testing) je test koji se koristi kao prijemni ispit za upis preddiplomskog studija u SAD-u. Pitanja na testu su izravno povezana s gradivom u srednjoj školi iz engleskog, matematike i prirodnih znanosti, zbog čega je priprema za ACT nešto drugačija od one za SAT  test. Polažu ga, kako međunarodni studenti, tako i domaći, američki studenti kao dio upisnog procesa za studij.

U zadnje dvije godine SAT i ACT više nisu obavezni za upis na neka sveučilišta, pa preporučamo da svakako provjerite traži li vaše odabrano sveučilište i rezultate ovih testova.

Prijepis ocjena

Međunarodni studenti dolaze iz stotina zemalja s izrazito različitim obrazovnim sustavima. Neke institucije definiraju zasebna pravila za prijepise iz više od 70 različitih zemalja. U mnogim će slučajevima sveučilišta tražiti od podnositelja zahtjeva da vaše dokumente provjeri i prevede nezavisna organizacija. Najsigurnije organizacije koje se time bave:

  • Nezavisne agencije članice Nacionalnog udruženja za ocjenu vjerodajnica (NACES)
  • Nezavisne agencije članice Udruženja međunarodnih ocjenjivača vjerodajnica, Inc. (AICE)

Studenti obično plaćaju od 75 do 250 dolara za procjenu prijepisa, a može potrajati i nekoliko tjedana (tako da je važno i to planirati unaprijed). Neki fakulteti neće trebati cjeloviti prijepis ocjena, ali ako su materijali na stranom jeziku sasvim sigurno će ih morati prevesti neka ovlaštena osoba, a ne sam podnositelj zahtjeva.

Studentska viza

Ishođenje studentske vize

Ako mislite da je ovo što smo dosad spomenuli mukotrpno, pričekajte da vidite birokraciju koja vas čeka kada dođe vrijeme da se prijavite i dobijete studentsku vizu. Jednom kada vas prihvati američka škola, to će vas sveučilište upisati u sustav koji se naziva Studentski i razmjenski informativni sustav za posjetitelje (SEVIS). Tada će vam biti poslan jedan od dva obrasca, ovisno o tome za koju vizu ispunjavate uvjete. Dvije su klasifikacije viza varijacije F i M. Svatko tko se prijavi u četverogodišnju školu trebat će u američkom veleposlanstvu ispuniti obrazac F-1, dok je obrazac M-1 samo za strukovne studije.

Također će biti potrebno odraditi razgovor sa službenikom veleposlanstva kako bi utvrdili ispunjavate li uvjete za vizu. Ovo Vam svakako preporučujemo da što prije napravite jer se papire može jako dugo čekati. Viza F-1 može se izdati do 90 dana prije nego što student uđe u zemlju na početku studija, tako da nema razloga da svoju prijavu ne započnete prije vremena.

Timeline

Timeline za sveučilišta u SAD-u jedinstven je i prepun iznenađenja za studente. Studenti stranci moraju se upoznati s različitim rokovima za svoje buduće škole, uključujući pravovremeno pokretanje cijelog procesa, pravovremenu odluku. Budući studenti moraju voditi računa o tome kada je potrebno:

  • Pitati za preporuke.
  • Napraviti TOEFL / IELTS, SAT / ACT i sve potrebne predmetne testove

Uz toliko posla, nije neobično da se studenti zbune i pogriješe u jednoj ili više faza ovog mukotrpnog putovanja, pa vam skrećemo pažnju na neke od najčešćih pogrešaka:

  • Fokusiranje na jednu ili dvije prestižne škole, umjesto da proučavate desetke (ili više) usporedivih institucija koje bi mogle bolje odgovarati vašim akademskim / sportskim i financijskim potrebama.
  • Nedovoljno pažnje nekim stvarima koje škole zapravo jako cijene; kao što su izvannastavne aktivnosti i esej (pismo).
  • Nedovoljno truda da se “ispriča svoja priča”. U idealnom slučaju, nečiji esej, izvannastavne aktivnosti i akademska sposobnost odigrat će značajnu ulogu u procesu upisa
  • Strani studenti ponekad ne mogu prepoznati koliko su strast i autentičnost važni pri upisima na američki fakultet.

Za one međunarodne studente koji se natječu za željeno mjesto na nekom od Ivy League i sličnih sveučilišta, nije sve u odličnim ocjenama. Savjetujemo vam da započnete istraživanje o procesu prijema puno prije nego što se približite kraju srednje škole. Uz malo dodatnog istraživanja, pažljivo pridržavanje rasporeda i okvira koje treba provjeriti, i naravno kontinuirane pažnje na ocjene i rezultate testova, vaši snovi o studiranju u američkoj školi iz snova mogu se i ostvariti.

Tips&tricks

Kako se prijaviti i dobiti sportsku stipendiju?

Sportske stipendije dodjeljuju treneri na temelju potreba njihovih programa, pa savjetujemo da si napravite ciljani popis škola.

Sastavite popis fakulteta koje biste htjeli upisati i uzmite u obzir svoje ocjene, sportske rezultate, kao i interese fakulteta koji vas zanima. Neka vaš popis fakulteta bude širokog raspona jer ćete ga u procesu odlučivanja sužavati. Ne dovodite se u situaciju da popis škola bude premalen jer si time smanjujete šanse za stjecanje sportske stipendije.

Prikupite sve podatke za kontakt trenera

  • Prikupite mail adrese i brojeve telefona od svih trenera sveučilišta koja vas zanimaju
  • Pošaljite im mail s životopisom i videom
  • Životopis – napišite profesionalni životopis s vrlo detaljnim infomacijama o svim vašim prošlim sezonama. Uključite i kopiju transkripata iz srednjoškolskog obrazovanja i rezultata testova. Ovdje izračunajte svoj GPA (prosjek ocjena).
  • Video – napravite video u kojem ćete istaknut svoje vještine te ga objaviti onilne, a poveznicu stavite u vaš životopis.

Započnite komunikaciju s trenerima

  • Prije komunikacije s trenerima upoznajte se s njihovim školskim i sportskim programima kako biste mogli postavljati informirana pitanja i objasniti zašto ste zainteresirani za njihovu školu.
  • Ako možete dogovoriti telefonski poziv s trenerom, svakako se pripremite za njega na vrijeme. Saznajte više o njihovoj najnovijoj sezoni, imajte odgovore na pitanja koja treneri mogu postaviti, kao i popis pitanja za trenera.
  • Ne zanemarujte mailove ili telefonske pozive trenera – nikad ne znate kako će se odvijati vaš proces regrutiranja. Škola koju u jednom trenutku niste toliko zanimali može na kraju biti jedna od rijetkih opcija koju na kraju možete izabrati.
  • Ako vam nakon 2 tjedna treneri ne odgovore na mailove, nazovite ih  kako biste izrazili interes za njihovo sveučilište.
  • Odgovorite svakom treneru koji odgovori na vaš e-mail.

Upoznajte se s pravilima i propisima NCAA i NAIA.

  • Proučite sva pravila koja se odnose na vas, bazirana na vašem uspjehu u srednjoj školi
  • Informirajte se kako Vas treneri mogu kontaktirati i kako Vi možete kontaktirati trenere. Zvuči slično, ali pravila ne moraju biti ista.
  • Pročitajte Vodič za NCAA i NAIA za studenta sportaša.
  • Provjerite akademske zahtjeve kako biste ustanovili ispunjavate li uvjete
  • Registrirajte se u NCAA i NAIA centrima za ispunjavanje uvjeta kako biste dobili odobrenje za sportske stipendije.
  • Istražite koje osnovne tečajeve morate pohađati i ocjene koje morate steći da biste bili akademski konkurentni; zatim rasporedite svoj akademski kalendar oko tih zahtjeva.
  • Istražite koje ispite morate polagati i koliko (minimalno) bodova morate ostvariti.

Korisne poveznice:

https://www.ncaa.org/

https://www.swimcloud.com/recruiting/?referer=collegeswimming.com

https://www.usaswimming.org/times/ncaa/ncaa-division-i


Mina Mastilović

Mina Mastilović, rođena u Beogradu 1991. godine. Član PK 11.april od 2004. godine kada je počela da se bavi plivanjem. Nekoliko godina trenirala je u Banja Luci kod trenera Gorana Grahovca a zatim i u PK 'Spartak-Prozivka' iz Subotice. Osvajačica više medalja na plivačkim prvenstvima Srbije, pobednica i rekorderka nekoliko maratona u Srbiji i Crnoj Gori. Do sada najveći plivački uspesi učešće na Fina Open-water Svetskom kupu (19km) Jarak-Šabac 2013. godine, FINA Svetskom kupu u Budimpešti 2018. kao i zlatne medalje na državnom prvenstvu Srbije u apsolutnoj konkurenciji. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu dok je diplomu za Operativnog trenera plivanja stekla na Visokoj strukovnoj školi u Subotici.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *